Alarm na mobitelu zazvonio je toliko brzo da sam imao osjećaj kao da sam tek sklopio oči. Nismo bili ziher jesmo li ga dobro naštimali jer se sat opet mijenjao. U sobici pod morem nema prozora pa je teško dobiti dojam je li uopće svanulo. Možda smo uranili sat vremena s buđenjem za doručak, možda smo ok, a možda kasnimo… Ono što znamo je da nema više valova. Brod se više ne ljulja. Dobar je to osjećaj.
Pokazalo se da smo se digli taman na vrijeme. Ulazimo u restoran koji je smješten na repu broda. Prozori nas okružuju sa svih strana pa možemo vidjeti predivan krajolik. Vozimo se kroz uske kanale okruženi šumom. U svakom drvetu vidim IKEA-in namještaj. 😀 No ono što je bilo još ljepše je bio pogled na švedski stol. Pazi sad, jutro u Švedskoj sa švedskim stolom i švedskim mesnim okruglicama. Mind blown!
Aleksandar nas je upoznao s pričom zašto baš „švedski“ stol. Naime u New Yorku u restoranu Tri krune u švedskom paviljonu 1939. prvi put je predstavljena stara skandinavska tradicija da se prije ili poslije večere na manji stol stavi hrpetina hladne i tople hrane koju si svatko slobodno može uzeti. Tradicija je da se stavi kruh, maslac, sir, ali što su to Sjevernjaci bez ribe pa je tako neizostavna i haringa i dimljeni losos i slično. Sve ostalo je opcionalno.
Eh pa tako je bilo i na našem stolu. Stvarno nisam osoba koja može jesti čim otvori oči, pogotovo ne u 7 h ujutro ali na mojim tanjurima našli su se i dimljeni losos i kavijar i kajgana i mesne okruglice s umakom od brusnice i salata i peciva i slatke delicije i tako dalje da baš ne ispadnem totalna svinjica hehe. Naravno nisu ni drugi puno zaostajali jer budimo realni, propustiti ovakvu klopu bio bi grijeh. A i tko zna jel bumo imali love za klopu u centru. Pričaju da je Švedska skupa.
Siti i zadovoljni popeli smo se na najviši dio broda i promatrali prirodu oko sebe. Stvarno je lijepa ta Švedska! Što smo bili bliže Stockholmu, to su se i naselja postajala sve gušće naseljena. Drvene kućice u šarenim bojama i mali brodići privezani konopom. Obožavam skandinavski stil. Mogao bih si svaki interijer i eksterijer urediti tako. Najbolje bi bilo da se odmah preselim. 😉
Stockholm se već nazire u daljini. Djeluje relativno veliko. Grad je to na 14 otoka povezanih mostovima, ali nažalost nećemo imati vremena da ga doživimo na pravni način. Gamla stan je centralni otok na kojem se nalazi najveći broj znamenitosti tako da će fokus biti na njemu.
Nakon iskrcavanja s broda ušli smo u bus i krenuli prema centru. Ako je nešto sinonim za ovaj grad onda su to tuneli. Iskreno ne znam koliko ih je bilo, ali kao da smo se stalno kroz njih vozili. Problem su dodatno stvarali radovi na cestama tako da smo kružili ne bismo li pronašli pravi put. Napokon smo došli do cilja i krećemo u razgled.
Krenuli smo od Kraljevske palače i nastavili preko mosta na Gamla stan. Nisam do sada bio u Veneciji, ali prema onome što sam vidio na fotografijama i u filmovima mogu reći da Stockholm ima nekakve sličnosti s njom. Niz kanala, kuće uz vodu, kamenom popločene ulice. Stil gradnje je poseban, a šarene fasade dodatno podižu dojam. Naravno prošli smo pored Crkve sv. Nikole, katedrale pa sve do svima poznatog prizora šarenih, visokih, uskih kuća u nizu na trgu Stortorget. Jedan od ljepših prizora svakako je bio pogled na Gradsku vijećnicu, zgradu u kojoj se svake godine u zlatnoj dvorani dodjeljuje Nobelova nagrada.
Dugo smo diskutirali gdje ćemo jesti. Iako sam uporno tvrdio da sam vidio cijene i da su pristojne s obzirom na očekivanja, na kraju sam jedini otišao u pravi švedski restoran dok su ostali završili na hamburgerima. Privukao me mali restorančić koji je za 10-15 eura nudio švedske specijalitete. Kako sam ujutro na brodu jeo okruglice, htio sam kušati nešto drugo. Haringa! Ok znam da ćete vjerojatno najprije pomisliti na smrad iz konzerve, ali ovdje se nudila svježa haringa s pireom i još ponečim. Cijena 12.5 eura što ne da je prihvatljivo nego je odlično s obzirom na lokaciju, a to je samo srce Stockholma. Dolazim do pulta i naručujem jelo, ali slijedi razočarenje. Prodali su sve, no ima mesnih okruglica po istoj cijeni. Naručujem ih.
Kratko sam pričekao i ispred mene dolazi tanjur. Iznimno lijepo servirano jelo. Primjećujem i da su nešto drugačije nego li u IKEA-i i na brodu. Naime poslužene su između ostalog uz kisele krastavce i gušći bijeli umak nego li je u IKEA-i. Mekane, rahle, pire svilenkast, umak od brusnice vjerojatno jedna od najboljih stvari koja se može uz njih servirat. A tu je i taj umak kao bešamel koji upotpunjuje cijelo jelo.
Zadovoljan i sit priključio sam se ostatku. Razgledali smo još kratko grad i zaputili se prema busu. Ostaje žal što nismo imali vremena za posjetiti Vasa muzej, ali vratit ćemo se mi u Stockholm. Osjećam da imamo nerazriješena posla s njim. ?
Slijedi vožnja u planine jer ovu noć prenoćit ćemo na skijalištu. Da, dobro ste pročitali. Iako je ljeto, možete iznajmiti kuće na švedskim skijalištima. Iskoristio sam vožnju za odmor i spavanje. U jednom trenutku smo stali u nekom random gradiću pojesti nešto i kupiti potrepštine u dućanu. O tome da je Sjever brutalno skup naslušali smo se od mnoštvo ljudi prije nego li smo krenuli na putovanje. A onda se dogodi to da uđeš u dućan u toj skupoj Švedskoj i shvatiš da je sve jeftinije ili jednako skupo kao kod nas. Šest piva smo platili 20-ak kuna, kupili smo i tost, sir, šunku itd. za ceh koji je manji nego li u Hrvastkoj. Treba naglasiti da švedski zakoni umanjuju postotak alkohola pa su tako primjerice sve pive bile oko 3%, a kod nas su oko 5%. Najveći je apsurd svakako bilo što su Gavrilovićeva pašteta i Podravkina Vegeta koštali manje nego li u Hrvatskoj! I to u nekoj zabiti na sjeveru Švedske. 😀

Noć je već dobrano uzela maha kada smo se približili Karlstadu, odnosno barem so mislili da tamo idemo kako je bilo planirano. Na kraju smo završili negdje iznad Torsbyja. Vjerojatno je to najsjevernije što ću ići do posjeta Islandu. Izlazimo iz busa, scena kao u hororu. Šuma, mrkli mrak, nigdje nikoga. Samo mi i obrisi drvenih bungalova. Dobivamo ključ i odlazimo prema našem. Otključavamo. Wooow! Kuća je predivna.
Tri sobe, spavaonica u potkrovlju, ogromni dnevni boravak i kuhinja, terasa. A tu je i sauna. Skandinavci jako vole saune. U Finskoj je čak pravilo da u svakoj zgradi na svakom katu ima barem jedna. Nažalost nismo imali dovoljno vremena za isprobati ju. No za bilo je vremena za nareske i druženje uz koju pivu i Jackie Colu. Da nam je barem ovdje još koji dan da se pošteno odmorimo prije najzahtjevnijih dva dana putovanja…
Nastavak slijedi sutra, a do tada evo recept za švedske mesne okruglice, odnosno Köttbullar kako ih oni zovu. Napravio sam i domaći džem od brusnica jer što su mesne okruglice bez njega. Kisele krastavce nisam imao, ali odlično dođe malo kiseline uz sve ovo tako da preporučam.
RECEPT
Sastojci za mesne okruglice:
- 500 g mljevenog mesa u omjeru pola svinjetina, pola junetina
- 5 žlica krušnih mrvica
- 1 dl mlijeka
- 2 jaja
- luk
- češnjak
- 1 čajna žličica senfa
- sol i papar
Postupak za mesne okruglice:
- Pomiješajte prezle i mlijeko i ostavite da nabubri. Za to vrijeme naribate luk i češnjak.
- Sve sastojke pomiješajte u kompaktnu smjesu.
- Izradite kuglice rukama i posložite ih na namašćeni tanjur ili tacnu. Stavite u hladnjak barem 30 minuta.
- Kuglice ispecite na maslacu.
- Nakon što ste ispekli sve kuglice, dodajte kocku maslaca u tavu u kojoj ste ih pekli i pustite da se rastopi. Na rastopljenom maslacu popržite žlicu brašna da dobijete roux te podlijte temeljcem ili vodom. Količinski procijenite sami, ali okvirno 150-200 ml tekućine. Pazite da se ne zgruda. Posolite, popaprite i dodajte malo vrhnja za kuhanje te ukuhajte umak dok ne bude svilenkaste teksture i srednje gustoće.
- Kuglice vratite u umak i pospite sitno sjeckanim peršinom.
Sastojci za džem od brusnica:
- 200 g suhih brusnica (naravno najbolje bi bilo svježe, ali trenutno nije sezona)
- 3 žlice šećera
- 250 ml vode
Postupak za džem od brusnica:
- Ako korisite suhe brusnice tada ih namočite u vodi par sati prije uporabe.
- Zakuhajte brusnice, šećer i vodu u kojoj su se brusnice namakale te kuhajte dok ne dobije karamelasti/džemasti oblik.
Sastojci za pire krumpir:
- 3-4 krumpira
- maslac
- mlijeko
- vrhnje za kuhanje
Postupak za pire krumpir:
- Krumpir ogulite i narežite na kockice te skuhajte u posoljenoj vodi.
- Usitnite krimpir gnječilicom i dodajte žlicu maslaca te mlijeka i vrhnja pritom pazeći da ne bude niti pregusto, niti prerijetko. Izradite pire u kremastu smjesu.
Recept možete preuzeti ovdje: